Kretanje indeksa biomase pridnenih organizama u razdoblju 1996.-2006. godine proučavano je na osnovi podataka prikupljenih tijekom ekspedicija EU-MEDITS u hrvatskom teritorijalnom moru, a analiza je načinjena za cijelo teritorijalno more i za pojedine ribolovne zone.
Na razini cijelog teritorijalnog mora ukupan ulov pokazivao je silazan trend do 2000. godine, nakon čega indeks biomase raste, te ponovno pokazuje pad u zadnje 2-3 godine. Slična je situacija i s indeksom biomase gospodarski važnih vrsta. Međutim, ovdje treba naglasiti da je pad ulova u zadnje dvije godine posljedica smanjenog ulova gospodarski manje važnih vrsta kao što su gire, saruni, pišmolji i sl. Indeks biomase oslića je padao do 2000. godine, ali se situacija stabilizira i popravlja u razdoblju 2000-2006. Trlja blatarica, uz izrazite godišnje oscilacije, ne pokazuje silazan trend u vrijednostima indeksa biomase, a slična je i sizuacija s crnim muzgavcem. Indeks biomase arbuna pokazuje silazan trend od 2001. godine. Najnepovoljnija situacija je kod škampa, gdje postoji izraziti negativan trend do 2001. godine, nakon čega se stanje indeksa biomase populacije stabilizira, ali je još uvjek indeks biomase vema mali.
Analiza je obavljena i po pojedinim ribolovnim zonama (A- zapadna obala Istre; B- otvoreni sjeverni Jadran, C- otvoreni srednji Jadran (Jabučka kotlina); D- otvoreni južni Jadran; E i F – kanali sjevernog Jadrana i G- kanali srednjeg Jadrana).
U većini ribolovnih zona ukupan ulov i indeks biomase komercijalno važnih vrsta opadaju u razdoblju do 2000. godine, nakon čega slijedi porast indeksa biomase. U zadnje dvije godine uočljiv je pad indeksa biomase u većini zona.Najveće vrijednosti indeksa biomase su u kanalskim područjima srednjeg Jadrana (zona G), dok je situacija u kanalskim područjima sjevernog Jadrana znatno nepovoljnija. Razlog ovakvom stanju u ribolovnim zonama E i F treba tražiti u visokom ribolovnom naporu povezanom s neadekvatnim mjerama regulacije ribolova. Najveće smanjenje u razdoblju 1996-2000. zabilježeno je u otvorenom Jadranu gdje se i nalaze naša najznačajnija koćarska ribolovna područja.
Gotovo kod svih šest gospodarski najznačajnijih vrsta indeksi biomase pokazuju izrazita kolebanja iz godine u godinu, s tim da je situacija najnepovoljnija kod škampa u otvorenom srednjem Jadranu (Jabučka kotlina).
Opisano stanje je najvjerojatnije posljedica utjecaja visokog intenziteta ribolova, ali dobrim dijelom i promjena u hidrografskim prilikama koje imaju jednu od glavnih uloga u intenzitetu novačenja kojim se osigurava repopulacija.
Na razini cijelog teritorijalnog mora ukupan ulov pokazivao je silazan trend do 2000. godine, nakon čega indeks biomase raste, te ponovno pokazuje pad u zadnje 2-3 godine. Slična je situacija i s indeksom biomase gospodarski važnih vrsta. Međutim, ovdje treba naglasiti da je pad ulova u zadnje dvije godine posljedica smanjenog ulova gospodarski manje važnih vrsta kao što su gire, saruni, pišmolji i sl. Indeks biomase oslića je padao do 2000. godine, ali se situacija stabilizira i popravlja u razdoblju 2000-2006. Trlja blatarica, uz izrazite godišnje oscilacije, ne pokazuje silazan trend u vrijednostima indeksa biomase, a slična je i sizuacija s crnim muzgavcem. Indeks biomase arbuna pokazuje silazan trend od 2001. godine. Najnepovoljnija situacija je kod škampa, gdje postoji izraziti negativan trend do 2001. godine, nakon čega se stanje indeksa biomase populacije stabilizira, ali je još uvjek indeks biomase vema mali.
Analiza je obavljena i po pojedinim ribolovnim zonama (A- zapadna obala Istre; B- otvoreni sjeverni Jadran, C- otvoreni srednji Jadran (Jabučka kotlina); D- otvoreni južni Jadran; E i F – kanali sjevernog Jadrana i G- kanali srednjeg Jadrana).
U većini ribolovnih zona ukupan ulov i indeks biomase komercijalno važnih vrsta opadaju u razdoblju do 2000. godine, nakon čega slijedi porast indeksa biomase. U zadnje dvije godine uočljiv je pad indeksa biomase u većini zona.Najveće vrijednosti indeksa biomase su u kanalskim područjima srednjeg Jadrana (zona G), dok je situacija u kanalskim područjima sjevernog Jadrana znatno nepovoljnija. Razlog ovakvom stanju u ribolovnim zonama E i F treba tražiti u visokom ribolovnom naporu povezanom s neadekvatnim mjerama regulacije ribolova. Najveće smanjenje u razdoblju 1996-2000. zabilježeno je u otvorenom Jadranu gdje se i nalaze naša najznačajnija koćarska ribolovna područja.
Gotovo kod svih šest gospodarski najznačajnijih vrsta indeksi biomase pokazuju izrazita kolebanja iz godine u godinu, s tim da je situacija najnepovoljnija kod škampa u otvorenom srednjem Jadranu (Jabučka kotlina).
Opisano stanje je najvjerojatnije posljedica utjecaja visokog intenziteta ribolova, ali dobrim dijelom i promjena u hidrografskim prilikama koje imaju jednu od glavnih uloga u intenzitetu novačenja kojim se osigurava repopulacija.
dr.sc. Vrgoč Nedo