Indeks biomase pridnenih vrsta u 2010. godini nastavljaju višegodišnji negativan trend u hrvatskom ribolovnom moru. Situacija je manje-više ista ukoliko promatramo ukupan indeks biomase, tako i indeks biomase gospodarski značajnih vrsta. Ovaj pad je vidljiv u svim ribolovnim zonama, osim u kanalskim područjima srednjeg Jadrana (ribolovna zona G) gdje se ne bilježi značajniji pad indeksa biomase. Mali porast indeksa biomase u ribolovnoj zoni C posljedica je porasta indeksa biomase gospodarski manje važnih vrsta (npr. lignjuna), dok sve gospodarski značajne vrste u tom području pokazuju izrazito loše stanje.
Indeks biomase oslića pokazuje najniže vrijednosti u zadnjih petnaestak godina i to u gotovo svim ribolovnim zonama. Najveći problem se uočava u otvorenom srednjem Jadranu, gdje se nalaze najvažnija lovišta ove vrste, ali istovremeno i rastilišta i mrijestilišta.
Trlja blaratica ne pokazuje značajnije promjene u odnosu na prethodnu godinu, a pad indeksa biomase u ribolovnoj zoni B, uz istovremeni porast u zoni A prvenstveno je posljedica migracija ove vrste u Jadranskom moru. Navedene migracije imaju za posljedicu sezonske fluktuacije u lovinama u pojedinim ribolovnim zonama.
Iako ukupan indeks biomase arbuna pokazuje porast u 2010. godini, ovaj podatak treba uzeti s velikom rezervom, jer je on posljedica neuobičajeno velikog ulova arbuna na dvije postaje u zoni G. Ukoliko se isključe ti neuobičajeni ulovi, arbun pokazuje značajan pad biomase. Kod arbuna se u zadnjim godinama uočava pad intenziteta novačenja, što će sigurno dugoročno utjecati na pad biomase odraslih primjeraka, a samim time i na pad komercijalnog ulova ove vrste.
Kod škampa se u cijelom promatranom razdoblju i u svim ribolovnim zonama u kojima je rasprostranjen uočavaju izrazito negativne promjene u indeksima biomase (kako odraslih tako i nedoraslih primjeraka), što ukazuje na tipične simptome prelova vrste.
Muzgavci (crni i bijeli) također pokazuju izraziti pad indeksa biomase i to prvenstveno u glavnim zonama u kojima su rasprostranjeni (bijeli un zonama C i D, a crni u zoni A i u kanalskim područjima).
Općenito govoreći, stanje pridnenih zajednica u 2010. je znatno nepovoljnije nego u 2009. godini i to prvenstveno kao posljedica pada indeksa biomase u otvorenom moru (ribolovne zone A, B, C i D). Razlog ovakvom padu biomase treba tražiti u izrazito lošem obnavljanju (novačenju) u zadnjim godinama, koje je nastalo najvjerojatnije kao posljedica kombinacije visokog ribolovnog napora i nepovoljnih hidrografskih prilika.
Indeks biomase oslića pokazuje najniže vrijednosti u zadnjih petnaestak godina i to u gotovo svim ribolovnim zonama. Najveći problem se uočava u otvorenom srednjem Jadranu, gdje se nalaze najvažnija lovišta ove vrste, ali istovremeno i rastilišta i mrijestilišta.
Trlja blaratica ne pokazuje značajnije promjene u odnosu na prethodnu godinu, a pad indeksa biomase u ribolovnoj zoni B, uz istovremeni porast u zoni A prvenstveno je posljedica migracija ove vrste u Jadranskom moru. Navedene migracije imaju za posljedicu sezonske fluktuacije u lovinama u pojedinim ribolovnim zonama.
Iako ukupan indeks biomase arbuna pokazuje porast u 2010. godini, ovaj podatak treba uzeti s velikom rezervom, jer je on posljedica neuobičajeno velikog ulova arbuna na dvije postaje u zoni G. Ukoliko se isključe ti neuobičajeni ulovi, arbun pokazuje značajan pad biomase. Kod arbuna se u zadnjim godinama uočava pad intenziteta novačenja, što će sigurno dugoročno utjecati na pad biomase odraslih primjeraka, a samim time i na pad komercijalnog ulova ove vrste.
Kod škampa se u cijelom promatranom razdoblju i u svim ribolovnim zonama u kojima je rasprostranjen uočavaju izrazito negativne promjene u indeksima biomase (kako odraslih tako i nedoraslih primjeraka), što ukazuje na tipične simptome prelova vrste.
Muzgavci (crni i bijeli) također pokazuju izraziti pad indeksa biomase i to prvenstveno u glavnim zonama u kojima su rasprostranjeni (bijeli un zonama C i D, a crni u zoni A i u kanalskim područjima).
Općenito govoreći, stanje pridnenih zajednica u 2010. je znatno nepovoljnije nego u 2009. godini i to prvenstveno kao posljedica pada indeksa biomase u otvorenom moru (ribolovne zone A, B, C i D). Razlog ovakvom padu biomase treba tražiti u izrazito lošem obnavljanju (novačenju) u zadnjim godinama, koje je nastalo najvjerojatnije kao posljedica kombinacije visokog ribolovnog napora i nepovoljnih hidrografskih prilika.
dr.sc. Vrgoč Nedo