Proizvodnja marikulture po vrstama i slatkovodna akvakultura

Proizvodnja hrvatske marikulture je u neprekidnom rastu od  2013. godine. Tijekom 2019. godine u odnosu na ranije promatrano razdoblje, a osobito 2018. godinu, u marikulturnoj proizvodnji bilježi se neznatan  rast  od 561 tona (cca 3%). Najveći rast proizvodnje u odnosu na prethodnu statističku godinu  je zabilježen kod kaveznog uzgoja bijele ribe. Zabilježen je rast proizvodnje od 969  tona ili cca 7%.  Tijekom 2018. godine iz kaveza za uzgoj tuna izlovljeno je i na japansko tržište plasirano 2747 tona plavoperajne tune što je za 19,4% manje od prethodne godine. Relativno slab rast proizvodnje u marikulturi je rezultat smanjene prodaje tuna za 480 tona u 2019 godini. Međutim ta količina ribe još se nalazi na hrvatskim ugajalištima i očekuje se njeno trženje u 2020. godini. Trend rasta proizvodnje tune je rezultat povećanja izlovnih kvota. Međunarodna organizacija za zaštitu tuna ICCAT je nakon uspješnog programa oporavka stoka plavoperajne tune dozvolila povećanje izlova za 20%. Povećanje proizvodnje i izlovnih kvota dovelo je do turbulencija na japanskom tržištu. Količine uzgojenih školjkaša daleko su od količina iz 2013. i ranijih godina  kada se uzgajalo preko 2.000 tona godišnje. Međutim, u odnosu na 2018., u promatranoj 2019. godini rast je povećan za 72 tone ili cca 7 %.  Zaustavljen je trend pada proizvodnje školjkaša od 2011. godine. Glavni uzrok pada proizvodnje su značajni gubici radi šteta nastalih zbog predacije komarči na gotovo svim uzgajalištima, a osobito u akvatoriju Malostonskog i Limskog zaljeva, koji su rezervati prirode zbog čega je u njima zabranjen ribolov ove vrste. Zbog ovog fenomena neki su uzgajivači privremeno odustali od  proizvodnje.

Nakon 2015. godine, kada je bio zabilježen rast proizvodnje u slatkovodnoj akvakulturi, kroz proteklo razdoblje bilježi se stalan pad proizvodnje. Taj trend je zaustavljen u 2019. godini. U odnosu na prethodnu godinu tijekom 2019. godine proizvodnja je povećana za 209 tona ili 6,7%.  Dugotrajna suša prouzročena nedovoljnim količinama padalina, značajan rast broja i presija zaštićenih ribojednih svojti ptica te bolesti, neki su od razloga zabilježenog pada proizvodnje kroz dulji period. Kroz 2019. godinu zabilježen je rast proizvodnje u šaranskim ribnjacima za 207 tona, od čega je najizraženiji rast uzgoja bijelog i sivog glavaša od 147 tona. Zaustavljen je trend pada proizvodnje hladnovodnih vrsta u pastrvskim ribnjacima te je zabilježen neznatan rast proizvodnje od 2 tone.