Budući je Republika Hrvatska potpisnica protokola o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja s kopna, Hrvatske vode provode monitoring na osam mjernih postaja na ušćima vodotoka u more. Radi se o sljedećim vodotocima i mjernim postajama:
- Dragonja – ušće Kaštel
- Mirna – Portonski most
- Raša – most kod izvorišta
- Rječina – ušće
- Zrmanja – uzvodno od Obrovca
- Krka – nizvodno od Skradinskog buka
- Cetina – nizvodno od HE Zakučac
- Neretva – Rogotin
Rezultati monitoringa kakvoće površinskih voda obrađeni su prema Uredbi o standardu kakvoće voda (N.N. 66/19). Stanje tijela površinske vode ocjenjuje se na temelju ekološkog ili kemijskog stanja ovisno koje je lošije. Stanje tijela površinske vode je dobro ako je vrlo dobro ili dobro ekološko stanje i dobro kemijsko stanje. Ukoliko je ekološko stanje umjereno, lose ili vrlo lose, te nije postignuto dobro kemijsko stanje tada stanje tijela površinske vode nije u dobrom stanju.
Ekološko stanje ocjenjuje se na temelju bioloških, hidromorfoloških, osnovnih fizikalno kemijskih elemenata (temperatura, režim kisika, sadržaj iona, pH, alkalitet i hranjive tvari na vodotocima a kod prijelaznih voda: prozirnost, temperatura, režim kisika, hranjive tvari, salinitet) i kemijskih elemenata koji prate biološke elemente (specifične onečišćujuće tvari: arsen, bakar, cink, krom, fluoridi, AOX i PCB na vodotocima, a na prijelaznim vodama bakar i cink). Na temelju rezultata ocjene elemenata kakvoće razlikuje se pet kategorija ekološkog stanja: vrlo dobro, dobro, umjereno, loše i vrlo loše. Ocjena ekološkog stanja površinske vode određuje se na temelju lošije vrijednosti, uzimajući u obzir vrijednosti rezultata ocjene prema biološkim elementima, te osnovnim fizikalno kemijskim i kemijskim elementima.
Kemijsko stanje površinskih voda određuje se na temelju izmjerene koncentracije prioritetnih i prioritetnih opasnih tvari (kadmij, olovo, živa, nikal, poliaromatski ugljikovodici, organoklorovi pesticidi, lakohlapljivi klorirani ugljikovodici), a ocjenjuje se na temelju lošijeg rezultata ocjene pokazatelja kemijskog stanja. Razlikuju se dvije klase ocjene kemijskog stanja: dobro kemijsko stanje i nije postignuto dobro kemijsko stanje.
Stanje tijela površinskih voda na vodotocima u slivovima sjevernog Jadrana
Stanje na osnovu fizikalno kemijskih pokazatelja na mjernim postajama na vodotocima Mirna, Raša i Dragonja je dobro, dok je na postaji na vodotoku Rječina umjereno, radi ukupnog fosfora. Stanje prema kemijskim elementima koji prate biološke elemente je na svim vodotocima dobro. Prema tome je ocjena ekološkog stanja (na osnovu ovdje prikazanih pokazatelja) na vodotocima Mirna, Raša i Dragonja dobro, a na vodotoku Rječina umjereno, jer se uzima u obzir lošija vrijednost. što se tiče ocjene kemijskog stanja na osnovu svih izmjerenih koncentracija prioritetnih tvari i prioritetnih opasnih tvari je dobro.
Kako se stanje tijela površinske vode ocjenjuje na temelju ekološkog ili kemijskog stanja ovisno koje je lošije, na postajama na vodotocima Mirna, Raša i Dragonja ocjena stanja je dobro, dok je tijelo površinske vode vodotoka Rječina u umjerenom stanju.
Kako se stanje tijela površinske vode ocjenjuje na temelju ekološkog ili kemijskog stanja ovisno koje je lošije, na postajama na vodotocima Mirna, Raša i Dragonja ocjena stanja je dobro, dok je tijelo površinske vode vodotoka Rječina u umjerenom stanju.
Stanje tijela površinskih voda na vodotocima u slivovima južnog Jadrana
Ocjena stanja prema osnovnim fizikalno kemijskim pokazateljima na mjernim postajama na ušćima vodotoka Krke, Cetine i Neretve je dobro, dok je na Zrmanji umjereno radi pokazatelja KPK (kemijske potrošnje kisika).
Stanje na osnovu kemijskih elemenata koji prate biološke elemente na mjernim postajama svih vodotokova je dobro. Prema tome, ocjena ekološkog stanja tijela površinskih voda je dobro, osim na Zrmanje gdje je tijelo površinske vode u umjerenom stanju, budući se ocjenjuje prema lošijoj vrijednosti.
Na svim postajama ocjena kemijskog stanja vodotoka s obzirom na sve izmjerene koncentracije prioritetnih tvari i prioritetnih opasnih tvari je dobro.
Zaključno stanje tijela površinskih voda na dijelovima ispitivanih vodotokova u slivovima južnog Jadrana je dobro, osim na Zrmanji gdje je umjereno.
Stanje na osnovu kemijskih elemenata koji prate biološke elemente na mjernim postajama svih vodotokova je dobro. Prema tome, ocjena ekološkog stanja tijela površinskih voda je dobro, osim na Zrmanje gdje je tijelo površinske vode u umjerenom stanju, budući se ocjenjuje prema lošijoj vrijednosti.
Na svim postajama ocjena kemijskog stanja vodotoka s obzirom na sve izmjerene koncentracije prioritetnih tvari i prioritetnih opasnih tvari je dobro.
Zaključno stanje tijela površinskih voda na dijelovima ispitivanih vodotokova u slivovima južnog Jadrana je dobro, osim na Zrmanji gdje je umjereno.
Trend unosa opterećenja / tereta
Na postaji na ušću vodotoka Dragonja nije bilo dovoljno podataka za određivanje godišnjeg protoka te nije izračunat teret.
Na postajama rijeka u slivovima sjevernog Jadrana u 2020. godini je bio manji protok nego prijašnjih nekoliko godina. Došlo je do smanjenog unosa dušikovih spojeva na svim postajama, te ukupnog fosfora i ortofosfata na Rječini i Mirni u odnosu na nekoliko prethodnih godina. što se tiče unosa teških metala u more, u vodotoku Rječina je utvrđen najmanji teret cinka od svih ovdje promatranih godina, te kroma u zadnjih nekoliko godina. Na ovim vodotocima i teret teškim metalima je bio manji nego prijašnje četiri godine.
Na vodotocima slivova južnog Jadrana u 2020. godini je izmjeren manji protok nego prijašnjih godina. Na svim ovim vodotocima došlo je do smanjenja unosa tereta hranjivim tvarima (dušik, fosofor i njihovi spojevi), kao i teškim metalima.
Na postajama rijeka u slivovima sjevernog Jadrana u 2020. godini je bio manji protok nego prijašnjih nekoliko godina. Došlo je do smanjenog unosa dušikovih spojeva na svim postajama, te ukupnog fosfora i ortofosfata na Rječini i Mirni u odnosu na nekoliko prethodnih godina. što se tiče unosa teških metala u more, u vodotoku Rječina je utvrđen najmanji teret cinka od svih ovdje promatranih godina, te kroma u zadnjih nekoliko godina. Na ovim vodotocima i teret teškim metalima je bio manji nego prijašnje četiri godine.
Na vodotocima slivova južnog Jadrana u 2020. godini je izmjeren manji protok nego prijašnjih godina. Na svim ovim vodotocima došlo je do smanjenja unosa tereta hranjivim tvarima (dušik, fosofor i njihovi spojevi), kao i teškim metalima.
dipl.ing. biol. Giljušić Marina