Ušće rijeke Mirne
Na širem području ušća rijeke Mirne ekološko stanje prijelaznih voda je ocijenjeno kao vrlo dobro ili referentno (EFI = 4-5). Utvrđeno je ukupno 30 vrsta riba iz 23 porodice na 4 postaje. Najviše vrsta (25) je zabilježeno na samom ušću rijeke Mirne. Dominantne vrste u ribljim zajednicama ušća rijeke Mirne su uvijek gavun oliga, Atherina boyeri, salpa, Sarpa salpa, komarča, Sparus aurata te cipal balavac, Liza ramada. I dalje se nastavlja trend sve manje prisutnosti cipla zlatca, Liza aurata i cipla dugaša, Liza saliens. Kriptobentički glamci (Gobiidae) i babice (Blennidae) su utvrđene direktnim opažanjem, dok su glavoč pločar, Gobius cobitis te babica balavica, Parablennius sanguinolentus uobičajene vrste u uzorku. Ipak, pripadnici obitelji glamaca i babica, posebice glavočić kaljužar, Pomatoschistus marmoratus postaju sve slabije zastupljeni brojčano u uzorku što može upućivati na promjenu odnosno narušavanje kvalitete staništa. Tome u prilog govori i manja brojnost nedoraslih jedinki trlje blatarice, Mullus barbatus. Nedostaju i nedorasle jedinke srdele, Sardina pilchardus no one nisu rezidentne na staništu pa je moguće da samo nisu zamijećene tijekom uzorkovanja. Nedorasle jedinke vrste list, Solea vulgaris su i dalje dobro zastupljene. Nisu utvrđene novo unesene vrste.
Ušće rijeke Raše
Na području ušća rijeke Raše ekološko stanje prijelaznih voda je ocijenjeno kao vrlo dobro (EFI = 4). Utvrđeno je ukupno 22 vrste riba iz 14 porodica na 3 postaje. Tri su vrste, tipične za prijelazne vode koje karakterizira euritermnost i eurihalinost, uvijek dominantne na ovom području: gavun oliga, Atherina boyeri; cipal balavac, Liza ramada i cipal plutaš, Chelon labrosus. Iako je ovčica, Lithognathus mormyrus potpuno izostala u 2022. godini, tijekom 2023. godine je brojčano i maseno vrlo dobro zastupljena. Na svim lokalitetima, posebice onim obraslim cvjetnicama i smeđim algama, značajno je zastupljena i salpa, Sarpa salpa te komarča, Sparus aurata. Vrlo brojan je i glavočić kaljužar, Pomatoschistus marmoratus, no ukupno je smanjena zastupljenost i brojnost tipičnih predstavnika porodica glavoča i babica u prijelaznim vodama (Gobius niger, G. cobitis, G. geniporus, Parablennius sanguinolentus te P. gattorugine). Srdela, Sardina pilchardus je potpuno izostala u uzorcima. Nisu utvrđene novo unesene vrste.
Ušće rijeke Riječine
Na području ušća rijeke Rječine ekološko stanje prijelaznih voda je ocjenjeno kao vrlo dobro (EFI = 4-5). Utvrđeno je 25 vrsta riba iz 15 porodica na 3 postaje. U priobalnim zajednicama riba prijelaznih voda na području ušća rijeke Riječine su brojno najzastupljenije u 2023. godini: salpa, Sarpa salpa, gavun oliga, Atherina boyeri, cipal putnik, Chelon labrosus i cipal balavac, Liza ramada. Ovo su vrste široke ekološke valencije i tipične za prijelazne vode na istočnoj jadranskoj obali. Dominantno su prisutni nedorasli organizmi pravih morskih vrsta riba poput crneja, Chromis chromis, ovčice, Lithognathus mormyrus i komarče, Sparus aurata u donjem dijelu Rječine koja je pod sve većim utjecajem mora. Tijekom 2023. godine u uzorcima i dalje izostaje lubin, Dicentrarchus labrax, te srdela, Sardina pilchardus. Od malih rezidentnih vrsta iz obitelji glavoča i babica najbrojniji je i dalje glavočić kaljužar, Pomatoschistus marmoratus. Nisu utvrđene novo unesene vrste.
Ušće rijeke Zrmanje
Na širem području ušća rijeke Zrmanje ekološko stanje prijelaznih voda je ocjenjeno kao vrlo dobro i referentno (EFI = 4-5). Donji dio rijeke Zrmanje broji više od 45 vrsta morskih riba od kojih su dominantne: gavun oliga, Atherina boyeri; martinka, Symphodus ocellatus, cipal balavac, Liza ramada, glavoč blatar, Gobius niger te glavoč travaš, Zosterisessor ophiocephalus. Vidljiva je i visoka zastupljenost vrsta iz porodica usnjača roda Symphodus (lumbrak, kosirica, hinac sivi, dugonoska), šilca i šila iz rodova Nerophis i Syngnathus te morskih konjića roda Hippocampus jer su im livade cvjetnice Zostera marina esencijalno stanište. Samo ušće u Novigradsko more se nameće kao važno rastilište gire, Spicara smaris jer ove vrsta ima sve veću masenu i brojčanu zastupljenost. Veći broj jedinki ukazuje i na bolji mrijest ove vrste, ali moguće i manji antropogeni pritisak, pogotovo zbog zabrane rada mrežama potegačama posebice migavice kojoj je ova vrsta bila ciljana. U prijelaznim vodama Zrmanje prisutno je desetak slatkovodnih vrsta, no one se zamjećuju više u gornjem toku zbog sve većeg saliniteta donjeg dijela i manjeg dotoka slatke vode Zrmanjom. Najzastupljenija slatkovodna vrsta je glavočić vodenjak, Knipowitschia panizzae. U gornjem dijelu ušća sve je veće zastupljenost morskih vrsta, posebice olige, Atherina boyeri te glamaca iz roda Pomatoschistus sp. i Knipowitschia sp. Na donjim postajama prema Novigradskom moru uvijek su prisutne, manje tolerantne, ali još uvijek eurihaline, morske vrste riba iz roda Diplodus sp. (špar, fratar) i cipli (Liza aurata, L. saliens i Chelon labrosus), te trlje i babice (posebice babica kukmašica, Lypophrys pavo). Nisu utvrđene novo unešene vrste.
Ušće rijeke Krke
Na širem području ušća rijeke Krke ekološko stanje prijelaznih voda je ocjenjeno kao vrlo dobro (EFI = 4-5). U gornjem dijelu ušća rijeke Krke utvrđeno je ukupno 26 morskih vrsta riba široke ekološke valencije, od čega su 3 vrste godinama prevladavajuće kao i prijašnjih godina: gavun oliga, Atherina boyeri; cipli Liza saliens i L. ramada. Jako brojni su i slijedeći glamci: glavočić vodenjak, Knipowitschia panizzae i to samo u gornjem toku, glavoč blatar, Gobius niger i glavočić crnotrus, Pomatoschistus canestrini. U donjem dijelu rijeke Krke zabilježene su i uobičajene vrste riba prijelaznih područja posebice salpa, Sarpa salpa, špar Diplodus annularis i komarča, Sparus aurata; glavoč travaš, Zosterisessor ophiocephalus; trlja blatarica, Mullus barbatus; babica kukmašica, Lypophrys pavo i šilo tupokljuno Syngnathus abaster. Nisu utvrđene novo unesene vrste.
Ušće rijeke Jadro
Ušće rijeke Jadro ima ekološko stanje prijelaznih voda ocjenjeno kao vrlo dobro do referentno (EFI = 4-5). Na ušću rijeke Jadro je utvrđeno ukupno 25 morskih vrsta riba široke ekološke valencije. Dominantne vrste su: gavun oliga, Atherina boyeri, cipal zlatac, Liza aurata i cipal balavac, Liza ramada. Vrlo brojni i dominantni su, glavoč travaš, Zosterisessor ophiocephalus, glavoč blatar, Gobius niger te glavočić kaljužar, Pomatoschistus marmoratus. Komarča, Sparus aurata je brojčano i maseno vrlo dobro zastupljena kao i prošle godine. Uz navedene vrste, u zajednici riba prijelaznih voda ovog područja brojnije su zastupljene vrste: špar, Diplodus annularis, ovčica, Lithognathus mormyrus i cipal dugaš, Liza saliens. Na postajama nisu uočene slatkovodne vrste riba. Nisu utvrđene novo unešene vrste.
Ušće rijeke Cetine
Na ušću rijeke Cetine ekološko stanje prijelaznih voda je ocjenjeno kao vrlo dobro do referentno (EFI = 4-5). U zajednicama riba ušća rijeke Cetine zabilježeno je više od 45 ribljih vrsta. Dominantne vrste su: gavun oliga, Atherina boyeri, špar, Diplodus annularis, salpa, Sarpa salpa, fratar, D. vulgaris, batoglavac, Pagellus acarne, ovčica, Lithognathus mormyrus i trlja blatarica, Mullus barbatus. Po brojnosti i obilju sparidne vrste riba dominiraju priobalnim zajednicama. Gotovo su uvijek prisutne i slijedeće vrste: cipal zlatac, Liza aurata; cipal balavac, Liza ramada; cipal putnik, Chelon labrosus i cipal dugaš, Liza saliens, no zastupljenost im sezonski varira, i njihova je mlađ najbrojnija u jesenskim mjesecima. Utvrđen je cijeli niz vrsta iz rodova glavoča, babica, šila i usnjača. Nisu utvrđene novo unesene vrste riba.
Ušće rijeke Neretve
Za šire područje ušća rijeke Neretve i male Neretve ekološko stanje prijelaznih voda je ocjenjeno kao vrlo dobro do referentno (EFI = 4-5). U donjem dijelu rijeke Neretve utvrđeno je više od 45 vrsta riba. U gornjem dijelu obiju rijeka nisu ulovljene slatkovodne vrste, a dominantna je porodica, Atherinidae (gavuni). Slatkovodne vrste se očito drže gornjeg dijela zbog sve višeg saliniteta i jačeg prodora morske vode visoko u gornji dio. U donjem dijelu ušća rijeke Neretve dominantne su prave morske vrste ovisne o moru: salpa, Sarpa salpa, ovčica, L. mormyrus, batoglavac, P. acarne, arbun, Pagellus erythrinus i komarča, S. aurata. U ovom području najbrojnija je uvijek salpa zbog livada cvjetnica Z. marina i C. nodosa te različita vrsta šila i šilaca (Signathidae) te glamci i babice. Brojni su i cipal dugaš, Liza saliens i cipal balavac, Liza ramada. Zadnjih godina potpuno izostaje cipal bataš, Mugil cephalus. Jegulja, Anguilla anguilla je slabije zastupljena brojčano, ali maseno je značajno prisutna jer je riječ o većim jedinkama od tipičnih nedoraslih jedinki. Nisu utvrđene novo unesene vrste riba, ali je uočena izrazita brojnost plavog raka, Callinectes sapidus.
Ušće rijeke Omble
Ušće rijeke Omble ima ekološko stanje prijelaznih voda ocjenjeno kao dobro ili vrlo dobro (EFI = 3-4). Na ušću rijeke Omble zamijećeno je 25 morskih vrsta riba široke ekološke valencije. Dominantne vrste su: gavun oliga, Atherina boyeri, špar, Diplodus annularis, fratar, Diplodus vulgaris, cipal plutaš, Oedalechilus labeo te cipal balavac, Liza ramada i cipal zlatac L. aurata. Također, zabilježene su brojne vrste litoralnih glamaca (glavočić kaljužar, Pomatoschistus marmoratus; glavoč blatar, Gobius niger i glavoč bjelaš, Gobius geniporus) i babica balavica, Parablennius sanguinolentus. Nisu utvrđene novo unesene vrste.
dr.sc. Dulčić Jakov, dr.sc. Matić Skoko Sanja