O aplikaciji

Morski otpad je veliki globalni ekološki problem današnjice uglavnom kao posljedica sve veće upotrebe plastike i neodgovarajućeg gospodarenja otpadom na kopnu. Sve je veći globalni problem zaštite okoliša, pa iako prepoznat kao jedna od najbrže rastućih prijetnji morskim ekosustavima, nedostaje djelotvoran zakonodavno – pravni okvir vezan za njegovo učinkovito uklanjanje, kako na globalnoj tako i na nacionalno – lokalnoj razini.

U novije vrijeme zbog procesa globalizacije, te porasta osobne odgovornosti i povezanog društvenog utjecaja, uloga civilnog društva, posebice nevladinih organizacija dobiva na sve većoj važnosti. Organizacije civilnoga društva imaju važnu ulogu u politikama održivog razvoja, osobito u problematici morskog otpada kroz provedbu ekoloških akcija čišćenja mora i priobalja. Tako doprinose održavanju čistoće obalnih regija, te istovremeno utječu na šire društvo u promjeni načina postupanja s otpadom na kopnu.

Prilikom dospijevanja u more, većina otpada potone na dno u priobalnim područjima gdje se može godinama nakupljati. Otpad naplavljen na obali može se jednostavno uklanjati organiziranjem ekoloških akcija. Međutim, one se provode bez usklađene metodologije i koordinacije, te na taj način ostaju nam nepoznati podaci o područjima, količinama i sastavu prikupljenog otpada. Obzirom da ne raspolažemo preciznijim podacima o količinama otpada naplavljenim na obali, provođenje ekoloških akcija čišćenja obale prema usklađenom monitoringu, moglo bi djelovati kao značajan program i mjera za smanjivanje količina morskog otpada.

Otpad s morskog dna u plitkom priobalju može se jednostavno uklanjati organiziranjem ronilačkih ekoloških akcija. Ronilački klubovi imaju veliki potencijal u takvim akcijama, kojima se mogu ukloniti značajne količine otpada, međutim i one se provode bez usklađene metodologije i koordinacije. Na taj način ostaju nam nepoznati podaci o područjima, količinama i sastavu prikupljenog otpada, koji inače imaju važnost za razvoj strategija za smanjivanje morskog otpada.

Nadalje, ribarstvo je sektor koji može značajno doprinijeti rješavanja problema otpada u moru, sudjelovanjem u njegovom uklanjanju kroz tzv. „Fishing for Litter“ (FfL) praksu, odnosno sakupljanjem otpada iz mora koji se zatekne kao prilov u mrežama tijekom koćarskog ribolova, te njegovim odlaganjem u spremnike na obali gdje se zbrinjava u sklopu postojećih sustava gospodarenja otpadom bez naknade za ribare. Ova je aktivnost vrlo jednostavan i učinkovit način uključivanja ribarskog sektora u smanjivanje količine otpada sa morskog dna, a vrlo se uspješno primjenjuje u nekim zapadnim zemljama EU. Za tako važnu ekološku aktivnost koja se svakodnevno provodi i na našem Jadranu osmišljen je naziv na hrvatskom jeziku; Koćarski Ribolov i Morski otpAd, skraćenice #KRMA.

Osnovni cilj stvaranja ove baze jest namjera da se na jednom mjestu povežu zainteresirane ekološke udruge, ronilački klubovi i koćarski ribolovci kako bi se aktivnosti čišćenja mora od morskog otpada povezale sa znanstvenim institucijama, te se provodile po određenoj metodologiji i poslužile za sustavno prikupljanje podataka o količinama morskog otpada.

Ekološke udruge, ronilački klubovi i koćarski ribolovci imaju veliki potencijal u svojim aktivnostima kojima se mogu ukloniti značajne količine otpada, međutim kako se one provode bez usklađene metodologije i koordinacije prikupljanja podataka na taj nam način ostaju nepoznati podaci o područjima, količinama i sastavu prikupljenog otpada, koji inače imaju važnost za razvoj strategija za smanjivanje morskog otpada. Razvoj učinkovitih mjera za smanjivanje morskog otpada bitan je za očuvanje biološke i gospodarske kvalitete morskog i priobalnog okoliša. Ono što je nužno potrebno napraviti, jest omogućiti jednostavno dokumentiranje podataka o količinama i sastavu morskog otpada prikupljenih tijekom ekoloških ronilačkih akcija.

Povezivanjem sa znanstvenim institucijama ostvaruje se važan korak u prikupljanju podataka kao i podizanju razine ekološke svijesti javnosti o štetnosti morskog otpada. U tom smislu postoji potreba prikupljanja podataka o sastavu i količinama otpada i unosu u odgovarajuću bazu prema određenoj metodologiji. Kako u Hrvatskoj ne raspolažemo preciznijim podacima o količinama otpada na morskom dnu, kao i količinama njegovog unosa, ovakva nastojanja će biti dragocjena. Ukoliko se ova inicijativa bude sustavno organizirala i provodila na opisani način mogla bi djelovati kao značajan program i mjera za smanjenje količina morskog otpada.

Za više informacija o bazi kontaktirajte: tutman@izor.hr.