Deskriptor 5.  Eutrofikacija

Definicija deskriptora: Eutrofikacija je proces obogaćivanja vode hranjivim tvarima, osobito spojevima dušika i/ili fosfora, što dovodi do: povećanja rasta, primarne proizvodnje i biomase algi; promjene ravnoteže među organizmima i degradacije kvalitete vode. Posljedice eutrofikacije su nepoželjne ako je značajno narušeno stanje ekosustava i/ili njegovo održivo iskorištavanje.

Definicija DSO: “Eutrofikacija koju uzrokuje čovjek smanjena je na najmanju moguću mjeru, posebno njezini štetni učinci, kao što su gubitak biološke raznolikosti, propadanje ekosustava, štetno cvjetanje algi, kao i pomanjkanje kisika u pridnenim vodama”. Eutrofikacija je proces uvjetovan obogaćivanjem vode hranjivim tvarima, prvenstveno spojevima dušika i/ili fosfora, što dovodi do: povećanja rasta, primarne proizvodnje i biomase algi, promjena u ravnoteži hranjivih tvari te uzrokuje promjene ravnoteže među organizmima, i na kraju do gubitka kvalitete voda. Posljedice eutrofikacije su nepoželjne ako se značajno naruši stanje ekosustava i/ili njegovo održivo iskorištavanje.  Navedene promjene mogu biti uvjetovane prirodnim procesima, ali zabrinjavajuće je ako nastaju uslijed ljudskogđlovanja. Navedeni procesi sami po sebi ne moraju biti štetni ali su nepoželjni kada povećanje primarne proizvodnje i promjene u ravnoteži među organizmimađluju na sastav iđlovanje ekosustava i njegovo održivo iskorištavanje. Temeljem zaključaka i prijedloga iz izvještaja Radne skupine 5 ODMS „DSO obzirom na eutrofikaciju je postignuto kada biološka zajednica ostaje uravnotežena i zadržava sve potrebne funkcije u nedostatku nepoželjnih poremećaja uslijed eutrofikacije (npr. prekomjerno cvjetanje mora, niske koncentracije otopljenog kisika, nestanak makroalgi, pomora bentoskih organizama i/ili riba) i/ili nema utjecaja, povezanih sa donosom hranjivih tvari, na održivo korištenje ekosustavnih dobara i usluga“.

Prema Odluci EU komisije o kriterijima i metodološkim standardima za postizanje dobrog stanja morskog okoliša ovaj deskriptor se definira kroz sljedeće kriterije.

Kriteriji:

D5C1 - Primarni: Koncentracije hranjivih tvari nisu na razinama koje ukazuju na štetne učinke eutrofikacije.

D5C2 - Primarni: Koncentracije klorofila a nisu na razinama koje ukazuju na štetne učinke obogaćivanja hranjivim tvarima.

D5C3 - Sekundarni: Broj, površina i trajanje pojave štetnog cvjetanja algi nisu na razinama koje ukazuju na štetne učinke obogaćivanja hranjivim tvarima.

D5C4 - Sekundarni: Granica svjetlosti (prozirnost) vodenog stupca nije smanjena na razinu koja ukazuje na štetne učinke obogaćivanja hranjivim tvarima zbog povećanja broja lebdećih algi.

D5C5 - Primarni (umjesto njega može se primijeniti D5C8): Koncentracija otopljenog kisika zbog obogaćivanja hranjivim tvarima nije smanjena
na razine koje ukazuju na štetne učinke na bentoska staništa (uključujući na povezanu biotu i mobilne vrste) ili druge učinke eutrofikacije.

D5C6 - Sekundarni: Brojnost oportunističkih makroalgi nije na razinama koje ukazuju na štetne učinke obogaćivanja hranjivim tvarima.

D5C7 - Sekundarni: Sastav vrsta i relativna brojnost ili rasprostranjenost makrofitskih zajednica u dubinu dostiže vrijednosti koje ukazuju na to da zbog obogaćivanja hranjivim tvarima nema štetnog učinka, uključujući u obliku smanjenja prozirnosti vode.

D5C8 - Sekundarni (osim ako se primjenjuje umjesto D5C5): Sastav vrsta i relativna brojnost zajednica makrofaune dostižu vrijednosti koje ukazuju na to da nema štetnog učinka zbog obogaćivanja hranjivim tvarima i organskog obogaćivanja.